Danas nam na raspolaganju stoje brojni antidepresivni lijekovi, različitih mehanizama djelovanja a liječnik će odlučiti koji od njih će prepisati u pojedinom slučaju. Odabir antidepresiva se može vršiti na temelju podataka o povoljnom djelovanju tih lijekova u jednog od članova obitelji ako je taj bio liječen od depresije, odnosno na temelju podataka o prethodnom bolesnikovom reagiranju na te lijekove ako je on prethodno uopće bio liječen. Ako takvi podaci ne postoje, liječnik ce se rukovoditi poznavanjem nuspojava pojedinih lijekova, osobito njihovim sedativnim ili antikolinergičkim osobinama, postojanjem tjelesnih bolesti u bolesnika i vlastitim iskustvom.
1. Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina
Ovi antidepresivi neselektivno blokiraju ponovnu pohranu neurotransmitora noradrenalina, serotonina i dopamina te tako povećavaju njihovu koncentraciju na spojevima živčanih stanica. Njihove najčešće nuspojave posljedica su utjecaja na sustav neurotransmitora acetilkolina (tzv. antikolinergičke nuspojave): suhoća usta, zamućenje vida, otežano mokrenje, zatvor, pogoršanje glaukoma, mentalna konfuzija. Također mogu izazvati poremećaj rada srca pa je u bolesnika koji ih uzimaju uputno kontrolirati EKG. U kliničkoj uporabi su dulje od 40 godina i njihova je djelotvornost pouzdano dokazana. U ovu skupinu ubrajaju se lijekovi kao sto su klomipramin (tvornički naziv ANAFRANIL), maprotilin (tvornički naziv LADIOMIL), imipramin (tvornički naziv TOFRANIL), amitriptilin (tvornički naziv AMYZOL) i drugi.
2. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI ili SIPPS)
Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, a na druge neurotransmitorske sustave djeluju slabo ili ne djeluju uopće. Ova skupina lijekova nastala je na temelju poznavanja biokemijskog mehanizma djelovanja starijih antidepresiva i ciljano je dizajnirana kako bi se dobilo djelovanje isključivo na serotoninski sustav. Njihova selektivnost za serotoninski sustav i slabo izražen ili nikakav učinak na druge prijenosničke sustave u mozgu razlog su njihovoj dobroj podnošljivosti. U ovu skupinu lijekova ubrajaju se paroksetin, sertralin, citalopram, fluoksetin i fluvoksamin. Radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima koji se sve vise preporučuju kao antidepresivi prvog izbora.
3. Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)
Antidepresivi iz ove skupine blokiraju enzim monoaminooksidazu (MAO) koji razgrađuje neurotransmitore. Posljedica je povećanje koncentracije neurotransmitora u mozgu. Prva generacija ovih lijekova može imati opasne nuspojave. Istovremenim uzimanjem tih lijekova i hrane koja sadrži mnogo tvari zvane tiramin (primjerice fermentirani sirevi i pivo) može nastati iznenadni, smrtonosni porast krvnog tlaka.
4. Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A
Prvu generaciju inhibitora monoaminooksidaze danas su zamijenili reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze tipa A, kao sto je moklobemid. To su sigurni lijekovi, dobre podnošljivosti, a pri uzimanju nije potrebna dijeta.
5. Ostali antidepresivi
Na našem i svjetskom tržištu lijekova postoje i brojni drugi antidepresivi, različitih mehanizama djelovanja.
- Dualni serotoninski antidepresivi: Djeluju kao antagonisti serotoninskih receptora tipa 2 i kao slabi selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Predstavnici su trazodon i nefazodon.
- Dualni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina: Predstavnik je venlafaksin, antidepresiv s brzim nastupom učinka i s dobrom podnošljivošću čak i tijekom dugotrajne primjene.
- Selektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina: Predstavnik je reboksetin.
- Pojačivači ponovne pohrane serotonina: Predstavnik je tianeptin.
- Inhibitor ponovne pohrane noradrenalina i dopamina: Predstavnik je bupropion.
- Noradrenergički i specifični serotonergički antidepresiv: Predstavnik je mirtazapin.
- Mianserin je atipični antidepresiv tetraciklične strukture. Djelovanje mu se bazira na različitim mehanizmima modificiranja sinaptičke transmisije noradrenalina i serotonina s posljedičnom normalizacijom poremećenih odnosa unutar i između pojedinih aminergičkih sustava. Na taj način postiže veću specifičnost djelovanja na sam biokemijski supstrat bolesti. Odsustvo ili zanemarivo djelovanje na druge sustave (npr.kolinergički) razlog je što ovaj lijek, u odnosu na klasične tricikličke antidepresive, karakterizira bolja podnošljivost. Djeluje sedativno i anksiolitički. Indikacije: različiti oblici depresivne bolesti, posebno slučajevi kod kojih je potrebna sedacija pacijenta. (tvornički naziv: TOLVON)
Za tretiranje lagani simptoma depresije ponekad se koriste i lijekovi biljnog porijekla, naročito hipericin, koji je glavni sastojak ekstrakta biljke gospina trava (Hypericum perforatum).
| Pročitajte i ove vezane članke: |
ATK klasifikacija lijekova: N06A - Antidepresivi ... ... |
|
|